Prijatelj prirode main menu

Home oNama aktivnosti galerije savjetiIOprema historijat pozivClanovima nasDom kakoSeUclaniti kakoSeNajaviti kontakti pohodiIIzleti izborUStrucnaTijela zimovanje radneAkcije blank

Obavijesti

Bjelasnica 15.11.2014.

Poziv clanovima

Zimovanje

Kako do doma

Pohod Tajan

O nama

Historijat

Nas dom

Kako se uclaniti

Kako se najaviti

Kontakti

Aktivnosti

Pohodi i izleti

Radne akcije

Zimovanje

Izbor u strucna tijela

Galerija

Zimovanje 2014

Pohodi

Svega po malo

Omladinska sekcija

-->

Historijat

Po zavrsetku drugog svjetskog rata PTT radnici, predratni planinari Sarajeva, odmah su se ukljucili u novoformirana planinarska drustva, odnosno sekcije koje su bile formirane pri sportskim drustvima: "Torpedo", "Udarnik", "Zeljeznicar" i "Komunalac". Kada je 1950 formirano PSD "Bjelašnica" radnici PTT-a su pri ovom drustvu formirali planinarsku druzinu. Vec tada se ukazala potreba za formiranjem planinarskog drustva PTT radnika. Inicijativu za formiranje ovog društva dala je grupa planinara Sarajeva medju kojima su bili: Milivoje Brankovic, Martin Ivezic, Vlado Bogdanovic, Viktor ing. Kralik, Avdo Jelacic i tadasnji direktor Direkcije PTT BiH, Slavko Markon. Treba napomenuti da su vec tada djelovala dva planinarska drustva PTT radnika u Beogradu i Zagrebu.

U maju 1953. godine postignuta je saglasnost da se formira planinarsko drustvo za PTT radnike u Sarajevu i pristupilo se formiranju inicijativnog odbora.

Osnivacka skupstina Drustva odrzana je 29. jula 1953 godine u drustvenim prostorijama. Izabrano je predsjednistvo u sastavu: Milivoje Brankovic, Martin Ivezic, Janjus Ksenija, Viktor ing. Kralik, Dzavid Miralem, Jovo Pocuca i Muharem Silajdzic, i usvojen je referat o ulozi i znacaju planinarstva koji bi i danas po mnogim svojim stavovima mogao biti aktuelan i poucan.

Usvojeno je da se drustvo zove "Prijatelj prirode" zato što je u Sarajevu postojalo drustvo pod tim imenom u periodu od 1905 do 1941 godine, i dalo je vrlo pozitivan uticaj na razvoj planinarstva ali i ostvarivanju radnickih prava.

I na kraju usvojen je i Statut (Pravila) Planinarsko-smucarskog drustva PTT "Prijatelj prirode"

Prvi Upravni odbor PSD " Prijatelj prirode" izabran je u sastavu:

Slavko Markon - predsjednik,

Milivoje Brankovic - potpresjednik,

Dobrivoj Jovanovic - II potpresjednik,

Jovan Pocuca - sekretar,

Drago Caleta - blagajnik, te su formirani sektor za smucarstvo, ekonomski sektor i sektor za agitaciju.

Po osnivanju, clanovi Drustva ukljucuju se u sveopstu akciju izgradnje i obnove ratom porusene zemlje i 1955 godine zapocinju sa izgradnjom planinarske kuce na Igmanu - Malo polje. Ovom prilikom treba istaci da je to bio nevidjen elan, pozrtvovanje i odricanje velikog broja clanova Drustva. Radne akcije su bile stalne i masovne. Utroseno je preko 4800 dobrovoljnih radnih sati, a cjelokupan materijal je iznesen na ledjima planinara. 1970 godine PSD "Prijatelj prirode" je od OUR-a TT Mreza dobio jedan objekat manjeg kapaciteta na Romaniji - Crvene stijene.

NAS DOM

Planinarska kuca " IGMAN " Malo Polje se nalazi preko puta olimpijskih skakaonica okruzena cetinarom na nadmorskoj visini 1246m odakle se pruza predivan pogled na vrh Bjelasnice.Sagradjena je dobrovoljnim radom clanova i od prirodnih materijala, a otvorena je 2002. godine. Raspolaze sa dnevnim boravkom, kaminom, kuhinjom, malom prolaznom kuhinjom, 6 soba za spavanje sa ukupno 50 lezajeva, 5 WC-a i 2 kupatila.

Hrana i pice po propisanim cijenama mogu se naruciti i dogovoriti sa domarom kuce. Kuca je prikljucena na vodovodnu, kanalizacionu i elektorenergetsku mrezu. Objekat se grije etaznim grijanjem na cvrsto gorivo. Kuca je otvorena preko cijele godine i domar boravi u objektu.

U prizemlju se nalazi prolazna kuhinja koju mogu koristiti svi koji borave u domu uz prihvatljivu cijenu, muski i zenski WC, kamin sala sa 50 mjesta, velika kuhinja koju koristi iskljucivo domacin objekta. U objekat se ulazi u papucama koje su obezbjedjene u domu.

Na prvom sprat se nalaze 3 sobe ( soba 1 - 10 kreveta, soba 2 - 12 kreveta, soba 3 koju koristi domacin - 4 kreveta ), zatim tu su dva kupaila, dva WC-a i ostava.

Na drugom spratu su 3 sobe ( soba 4 - 4 kreveta koju koristi dežurni u domu, soba 5 - 6 kreveta i soba 6 - 8 kreveta), još se na drugom spratu nalazi zenski WC i ostava.

Potkrovlje je opremljeno sa 10 kreveta.

Objekat je vrlo prijatan za boravak a terasa ispred omogucava Vam uzivanje i predivan pogled. 2007 godine Planinska kuca "Igman" Malo polje u organizaciji magazina Start proglasena je za najbolji planinarski objekat u BiH.

Kako se uclaniti

Clanom naseg drustva moze postati svaka osoba drzavljanin BiH. Clanstvo je podjeljeno u dvije kategorije i to : SENIORI i JUNIORI.

Seniori placaju godišnju clanarinu u iznosu od 18 KM, dok je godisnja clanarina za juniore 6 KM. Prilikom uclanjenja placa se jos i izrada clanske karte od 3 KM. Svaki clan koji zeli produziti clanstvo duzan je pocetkom godine donijeti svoju clansku kartu radi dobijanja markice za narednu godinu i uplate clanarine.

Kao clan naseg drustva ostvarujete popust prilikom spavanja u nasem domu kao i u objektima ciji su vlasnici clanovi planinarskog saveza.

Popunjen upitnik dostaviti u što kracem roku DARKI VILHELMU, licno ili putem e-mail : planinar@bih.net.ba

Upitnik mozete skinuti ovdje:

Uposlenici BH TELECOMA i BH POSTE mogu godisnju clanarinu za sebe i clanove svoje porodice placati putem platne liste u mjesecnim anuitetima. Potrebno je da popune izjavu da su saglasni sa tim i da je dostave zajedno sa Upitnikom.

Izjavu mozete skinuti ovdje:

Kako se najaviti

Pitate se kako se najaviti i provesti lijep vikend
ili nekoliko dana u nasem objektu na planini Igman ?
Vrlo jednostavno.

U radno vrijeme od 08 do 16 sati
najave za boravak i sve informacije u vezi boravka
se mogu dobiti na telefon +387 61 132 796,
a poslije radnog vremena na telefon u objektu +387-33-234580 .

SVE NAJAVE NOCENJA ZA VIKEND OBAVEZNO POTVRDITI NAJKASNIJE DO SRIJEDE, U PROTIVNOM NAJAVE NECE BITI VALIDNE.

U nasem domu postoji mogucnost organizovanog dolaska vece grupe, kao i mogucnost najma sale gdje se mogu odrzati sastanci, svecanosti i proslave. Mnoge sportske ekipe su prepoznale pogodnosti koje pruza nas objekat, tako da su vec redovni gosti kada su u pitanju pripreme sportista. Judo klub "Braca Lukac", juniorski pogon FK Sarajevo, OK Ilidza su samo neki koji su boravili u nasem domu. Mnoga planinarska drustva iz Slovenije, Srbije, Hrvatske kao i iz BiH su cesti gosti na Igmanu gdje im je "baza" za daljnje ture i pohode. Puno je lijepih druzenja do sada bilo u domu "Malo Polje" a mi se nadamo da ste vi sljedeci gosti na ovoj olimpijskoj planini.

Kontakti

Predsjednik

HUSEINOVIC MIRSAD    +387 61 227 778

Potpredsjednik

SALJIC JASMIN    +387 61 482 777

Sekretar

DIZDAREVIC SASA    +387 61 132 796

Dom Igman - malo polje

EFENDIC NASUF-DOMACIN    +387 33 234 580

WebTeam

DZAFERAGIC MERIM    planinar@bih.net.ba
NURBOJA SANJIN

Pohodi i izleti

Pohodi i izleti

Radne akcije

Zimovanje

Skola skijanja je prepoznatljivi brand naseg drustva, nesto cime se mi ponosimo. Kroz nasu skolu skijanja za vrijeme zimskog raspusta ucestvuje oko 150 polaznika raznih uzrasta.

Uz strucno vodstvo ucitelja skijanja, prepustite se nezaboravnom doživljaju na prekrasnim padinama skijališta. Tokom trajanja škole skijanja pocetnici ce svladati osnovne tehnike skijanja, a ostali usavršiti svoje znanje. Zadnji dan održat ce se takmicenje kako bi ste provjerili steceno znanje u pravom okruženju. Najbolji od vas bit ce nagradeni prigodnim poklonima, a svi natjecatelji dobijaju potvrdu o uspješno savladanom tecaju.

Program škole skijanja obuhvaca sve uzraste od djece do seniora.

Školu koncipiranu na zabavi, druženju i svakako ucenju vode mladi ali iskusni ucitelji skijanja. Za sve one koji žele zimske praznike provesti sa nama, naša škola je i ove godine prisutna za vrijeme zimskog raspusta na Igmanu, samo pola sata od gradske vreve.

Održavamo kurseve za sve dobne skupine, a isto tako za one najmladje koji tek staju na skije a i za one koji se žele još više usavršiti. Škola skijanja biti ce organizirana tijekom cijelog zimskog raspusta. Tokom ucenja skijaške tehnike skijaši prolaze tri takozvane škole skijanja - osnovnu, naprednu i takmicarsku školu skijanja.

U Osnovnoj školi skijanja uce se sljedeci elementi: elementi skijaške tehnike prilikom kretanja na ravnom, penjanje uz brdo, spust pravo, spust koso, zavoj ka brijegu, elementi plužne tehnike skijanja, otklizavanje, osnovni zavoj i osnovno vijuganje.

U Naprednoj školi skijanja svladuje se: paralelni zavoj, brzo vijuganje, terenski skok.

U Takmicarskoj školi skijanja uce se: osnovni prestupni zavoj, paralelni prestupni zavoj, vijuganje sa prestupanjem, takmicarski zavoj, takmicarski stav u spustu pravo.

Ove godine nase drustvo po prvi put organizuje i skolu SNOWBOARD-a tako da ce i zaljubljenici u bordanje imati svog instruktora. I na ovaj naci smo se potrudili da udovoljimo zahtjevima mnogobrojnih clanova naseg drustva koji su zainteresovani za ovaj lijepi zimski sport. Za pocetak skola bordanja ce biti organizovana samo za djecu koja vozare, a u narednim godinama ova skola ce prerasti u skolu za sve ucesnike zimovanja.

Evo upoznali ste se s onim što vas ceka, šta sve morate nauciti da biste od skijaša pocetnika mogli jednog dana postati dobar skijaš.

Izbor metoda i oblika rada, sadržaja, izbor terena za obuku, kao i svega ostalog što je potrebno, prepustite ucitelju skijanja. Njegovo znaje i iskustvo garantuju vam da ce pronaci idealan put i sigurno vas voditi ka cilju - nauciti vas da skijate.




O SKIJAMA

Nekada se potrebna dužina skije odredjivala tako što bi se na vašu visinu dodalo pet do deset cm, ovisno od težine i vještine. Vaša visina je još uvijek dobra polazna tacka , ali s pojavom “carving” skija, okrenulo se u drugom smjeru – prema kracim daskama. Carving skija je mnogo šira i samim tim je klizna površina veca, te ste mnogo stabilniji. Ukoliko bi se jednom rijecju opisivao princip njihovog rada , moglo bi se reci da su u poredjenju sa starim skijama - “ automatik”. Malo se nagnete, i skije su vec napravile zavoj. Ovakav nacin rada skije u kombinaciji sa novim tehnologijama izrade rezultirao je da su “karvinzi” daleko kraci od svojih dugih i uskih predaka. Pojava tako okretnih skija prouzrokovala je da proizvodjaci ne moraju praviti skije u toliko puno dužina kao prije, a istovremeno je i kupcima poprilicno olakšan izbor prilikom kupovine.

Kako izabrati odgovarajucu dužinu?

Nepisano pravilo je:

  • Za djecu starosti 2-5 godina – vrh skije u visini ispod brade
  • Za djecu starosti 6-12 godina – vrh skije u visini sredine cela
  • Ukoliko ste odrasli pocetnik ili prosjecan skijaš, od svoje visine oduzmite 10 –15 cm.
  • Ako ste vec dosegli viši nivo skijanja, onda od svoje visine oduzmite 5-10 cm.

Jedan drugi pristup nalaže da smanjite dužinu stare ravne skije za 10 cm. Dakle ukoliko ste skijali na daskama od 180 cm, dužina od 170 za karving daske ce vjerovatno biti odgovarajuca.

Medjutim, jednako, a možda i važnije nego visina je težina skijaša. Teži skijaši ce okretati dužu skiju s manje napora nego oni laganiji. Poredeci dvoje skijaša razlicite visine, a iste težine, može se reci da baš i nece osjetiti veliku razliku u zavoju ukoliko skijaju na daskama iste dužine. Upravo u tome i leži razlog za sve vecu popularnost skija napravljenih posebno za žene i sticu sve vecu popularnost. Ženama, pogotovo onima sitnije gradje je potrebna prijemciva i poslušna daska. Ostali faktori koji se moraju uzeti u obzir prilikom odabira skije su vaš nacin skijanja i teren. Ukoliko želite skijati brže, potrebno vam je dodatnih 5 cm na gore opisane dužine radi boljeg rubljenja, odnosno 5 cm manje za manje brzine.




RASPOREDI I SATNICE

07:00 - 07:30 BUÐENJE, NAMJEŠTANJE KREVETA, JUTARNJA HIGIJENA
07:30 - 08:15 DORUCAK
08:15 - 08:45 OBLACENJE I PRIPREMA ZA SKIJANJE
08:45 - 09:00 DOLAZAK DO SKIJALIŠTA, PREUZIMANJE OPREME
09:00 - 09:15 ZAGRIJAVANJE
09:15 - 11:30 SAVLADAVANJE TEHNIKA SKIJANJA SA INSTRUKTORIMA
11:30 - 12:00 UŽINA-MARENDA, CAJ, ODMOR
12:00 - 14:30 NASTAVAK SKIJANJA SA INSTRUKTORIMA
14:30 - 15:00 ODLAGANJE SKI OPREME
15:00 - 15:30 POVRATAK U DOM
15:00 - 16:00 RASPREMANJE, PRESVLACENJE
16:00 - 16:30 RUCAK
16:30 - 18:00 POPODNEVNI ODMOR – POSJETE RODITELJA
18:00 - 19:30 AKTIVNOSTI PO DOGOVORU
19:30 - 20:30 VECERA
20:30 - 22:00 VECERNJA ANIMACIJA ( KVIZ, NOCNO SANKANJE, FILMOVI... )
22:00 - 22:30 PRIPREMA ZA SPAVANJE, VECERNJA HIGIJENA
22:30 POVECERJE




PREPORUKE ZA RODITELJE

  • NAPRAVITE SPISAK STVARI ZAJEDNICKI SA DJETETOM I SPAKUJTE GA U TORBU. TAKO CE DIJETI ZNATI FALI LI MU NESTO OD STVARI KADA SE BUDE PAKOVALO ZA POVRATAK.
  • AKO JE DJETE MLADJEG UZRASTA, OBILJEZITE MU STVARI
  • NE SPREMAJTE MU STVARI KOJE SU KOMPLIKOVANE ZA OBLACENJE I OBUVANJE
  • PAZITE DA DIJETE IMA DOVOLJNO CARAPA I VESA ZA PRESVLACENJE
  • NE ZABORAVITE PAPUCE ILI PATIKE ZA KRETANJE PO DOMU
  • ZA DJECU STARIJEG UZRASTA OBAVEZNE SU KACIGE, ZA MLADJE, KACIGE JE OBEZBJEDILO DRUSTVO ( VELICINE M I S - DO 10 GOD )
  • PROVJERITE SKI OPREMU, SERVISIRAJTE JE, DJETE JE PORASLO I OTEZALO U ODNOSU NA PREDHODNU GODINU TE CE BITI POTREBNO PODESAVANJE VEZOVA NA NOVU TEZINU.PROVJERITE PANCERICE.
  • NEKA SE U TORBI NADJE I PAR PESKIRA
  • NE PRETJERUJTE SA SLATKISIMA
  • SLOBODNO NAZOVITE I INFORMISITE SE ZA SVOJE DIJETE (033/234-580), ALI NE PRETJERUJTE JER CETE TAKO UZNEMIRITI DIJETE A I OMETATI VASPITACE
  • ZA SVE EVENTUALNE NESPORAZUME I PRITUZBE, PRVO KONTAKTIRAJTE VASPITACE KOJI BORAVE SA DJECOM. MOZDA I ONI IMAJU SVOJU STRANU PRICE.

Savjeti i oprema

NA PJESACKOJ TURI

1. Raspitaj se kod iskusnih ucesnika o dužini i kavlitetu staze na koju kreceš.
2. Obuca ne smije da ugrožava noge, a ostalo kako hoceš.
3. Uvijek ponesi i za kišu i za sunce - ili trpi!
4. Ponesi da nudiš, a ne da tražiš.
5. Razmisli kada kreceš na turu - uglavnom nema povratka ...
6. Na stazi neka ti je voda ture uvijek u vidnom polju.
7. Ako si u mogucnosti, budi od pomoci slabijima.
8. Uživaj u prirodi i pusti druge da uživaju.
9. Ne beri biljke (cvijece), ako vec moraš - ne cupaj.
10. Na kraju pješacenja ipak uzmi aspirin.



HODANJE I DINAMIKA HODA


Vec na samom pocetku uspona svaki neiskusni hodac cini istu pogrešku. Osjecajuci se odmoran i pun snage krenut ce brzim tempom, sve dok vrlo skoro ne stane, iscrpljen i zapuhan, hvatajuci zrak. »Planinarske muke« su izvor najveceg nerazumijevanja za planinarstvo u neplaninara. No, kada nauciš pravilno regulirati svoj tempo uskoro ceš moci s blaženim smješkom na licu brojati »jadnike« koje si usput prestigao. Znojenje služi termoregulaciji, odnosno da bismo se riješili viška topline. Prema tome, znojenje je korisno, osim kada znoj curi u kapljicama, iz jednostavnog razloga što se tako gubi sol i tjelesna tekucina. Sol i tekucinu treba pravovremeno nadoknadivati jer ce u protivnom zatajiti termoregulacija, tvoj ce se »motor« »pregrijati«, odnosno doci ce do toplotnog udara.
Da bi mogao podnijeti dugotrajno pješacenje i ostale planinarske napore, planinar treba biti u što boljoj fizickoj kondiciji. Ako se obicno na usponu zapušeš prije nego te noge pocnu konstantno boljeti, trebaš poraditi na kondiciji ili skidanju viška kilograma, a dotada ne idi na zahtjevnije izlete. Ako te noge zabole prije pluca, znaci da si u dobroj kondiciji. U oba slucaja treba na vrijeme smanjiti tempo, pa nece biti nikakvih bolova.
Tempo skupine se u pravilu (ali ne baš i u praksi!) prilagodava najsporijem clanu skupine, jer u protivnom sporiji pješaci ne mogu pratiti skupinu s raketnim motorima. Najsporiji se zato postavljaju na celo kolone. Ako si spor, ne dozvoli da ti jaci i brži nametne svoj tempo! Cini li ti se da hodaš prebrzo i da ne možeš više? Uspori ili se odmori! Cini li ti se da hodaš presporo i da bi mogao brže? Ne žuri-štedi energiju!
Veliku skupinu, zbog razlike u kondiciji i stilu te brzini hodanja, dobro je razdvojiti na više manjih skupina, ali to treba ciniti u dogovoru s vodicem i na vrijeme-prije nego što se kolona rastegne. Clanovi svake skupine moraju se držati zajedno.
Na celu i zacelju vecih skupina uvijek treba biti po jedan iskusan planinar. Vodic pazi na markacije i brine za tempo hoda skupine, a zadnji (tzv. metla) brine za one koji su zaostali u napredovanju.
Prosjecan planinar bez posebne fizicke kondicije, na nižim planinama, gdje ima dovoljno kisika, za jedan sat savlada visinsku razliku od oko 350m, a na silasku izmedu 500 i 700 m, ovisno o vrsti i nagibu terena te fizickoj snazi. Horizontalna je prosjecna brzina 4-5 km/h. Tempo hoda ne smije se prilagodavati prema ovim normama, vec prema mogucnosti udisanja na nos.


HODANJE PO PLANINSKIM STAZAMA


Promatraj stazu ispred i ispod sebe kako se ne bi dogodilo da zapneš za korijen drveta, upadneš u neku rupu ili blato, osklizneš se na klizav kamen ili zapneš za nisku granu. Izbjegavaj naslage starog lišca jer nikad ne znaš što je ispod njih.
Želiš li nešto pogledati, zastani, pogledaj, fotografiraj, ali ne skreci sa staze i ne odvajaj se od skupine!
Na strminama, gdje se to može, treba se penjati u serpentinama jer tako bolje održavamo ravnotežu i manje se umaramo. Na mjestima gdje možeš birati izmedu dvije staze, racunaj na to da je kraca ujedno i strmija.
Na uskim grebenskim i osiguranim stazama svaki tvoj korak neka bude promišljen i stabilan. Ne saginji se s ruksakom na ledima jer ti je zbog naprtnjace težište pomaknuto unazad, pa se možeš prevrnuti. Mnogi su zbog toga stradali, nemoj i ti!
Na svim stazama, a pogotovo na njihovim strmijim dijelovima, drži dovoljan razmak kako ne bi došlo do domino-efekta i kako ne bi morao na nespretnom mjestu zastati u raskoraku.
U visokim planinama na vrh se polazi nocu, prije svitanja, kada je tlo još smrznuto, pa je opasnost od lavina i poskliznuca niz snježišta manja. U nižim planinama gdje nema te opasnosti, izbjegavaj hodanje nocu.
Izbjegavaj hodanje po cesti. Za razliku od zemljanih staza ceste ne ublažavaju udarce nogu o tlo, pa tako više umaraju i nažuljavaju nogu. Uz to, na cesti umjesto cistog zraka udišemo cisti automobilski smrad, a nepažljivi vozaci mogu naletjeti na pješake. U slucaju da ipak moraš hodati cestom, onda idi lijevom stranom, nasuprot kretanju vozila.
Dugotrajno hodanje u nerazgaženim gojzericama ili s nedovoljnim brojem carapa (najmanje dva para!) na nogama može izazvati žuljeve. Još prije nego se pojavi mjehur treba zalijepiti flaster i po potrebi obuci još carapa. Nove gojzerice treba razgaziti na lakšim i kracim izletima.
Pri hodanju dosta pomažu štapovi, jer te svakim korakom rasterecuju 5-6 kg, dakle za jedan dan 6-8 tona.Eto efikasnog nacina mršavljenja!
Kako bismo se u slucaju pada mogli spretno docekati, za vrijeme hodanja ruke moraju biti slobodne. Cesto ceš doci u napast da prazne ruke gurneš u prazne džepove, ali ako nemaš i praznu tikvu na ramenima, sjetit ceš se da je to, iz istog razloga, još opasnije.
Ako ti gojzerice propuštaju vodu, na noge preko carapa navuci obicne PVC-vrecice, kako bi ti noge ostale suhe. U naprtnjaci nosi rezervne carape.
Kocenje pri silasku poseban je napor za noge i lako se dogode padovi i ozljede. Zato se kaže da je silaz teži od uspona. Ne samo da se tako kaže, nego je uistinu tako! Naime, poslije dugotrajnog i napornog uspona umorni smo i opušteni pa nam silaz teško pada, a zaboravljamo da smo uspevši se na vrh svladali tek pola puta. Skupi koncentraciju i pazi kako hodaš pri silasku! Imaj na umu da su na silasku posebno opterecena koljena i hrskavice u njima (može uzrokovati artrozu, što znaci kraj planinarske karijere) i mišici (grcevi!). Pogotovo izbjegavaj trcanje nizbrdo!



ODMOR

Kod uspona otprilike svakih sat vremena treba uciniti kraci odmor (najviše tri minute, kako se ne bi ohladio, a potom prehladio). Prvu takvu stanku iskoristi za zatezanje vezica na cipelama i prilagodavanje naprtnjace. Veci odmor potreban je svakih 2-3 sata hoda, najbolje u nekom cvrstom objektu. Najveci odmor planiraj za vrijeme najvece podnevne žege. Cim dodeš na odmorište na kojem se namjeravaš duže zadržati, presvuci se u rezervnu odjecu i, ako je hladno, odmah zagrni jaknom. Premda ti to naizgled godi, na odmorištima izbjegavaj suncanje tj. izležavanje na suncu, jer ono uzrokuje tromost i umor, a užitak pretvara u mucenje! I ja sam nadrljao!

U trenucima kada se osjecamo slabo i iscrpljeno, za oporavljanje koristimo autotransfuziju. To nije transfuzija krvi za automobile vec položaj tijela u kojem su glava i noge blago povišene. Tako se postiže gravitacijsko slijevanje krvi prema srcu i ostalim životnim organima. Takav nacin odmora osobito je koristan za obnovu energije izgubljene dugotrajnim hodanjem.




OBUCA I ODJECA NA TEBI


PLANINARSKE CIPELE (GOJZERICE). Tenisice i gradske cipele nepodobne su i neudobne za planinarenje! Pri kupnji gojzerica izaberi jedan do dva broja vece, tako da u njima ima mjesta za bar dvije carape. U protivnom, problemi s ozeblinama i žuljevima su neizbježni. Džon pravih gojzerica ima na sebi žutu ovalnu oznaku na kojoj piše »vibram«. Nove gojzerice mogu gadno nažuljati nogu, ako ih ne razgaziš na kracim izletima.
CARAPE-jedan par pamucnih i bar jedan par vunenih debljih dokoljenki (ne paraj carapu da dobiješ par carapa!) - dva ili tri para carapa se ne nose samo zbog hladnoce, nego i za zaštitu noge od žuljeva.
HLACE-pumperice (lastex, samt) ili obicne hlace (traperice, samterice).
FLANELSKA KOŠULJA, PAMUCNA MAJICA KRATKIH RUKAVA
GACE I POTKOŠULJA - izbjegavaj sintetiku prilikom kupnje rublja jer o vrsti materijala znatno ovisi koliko ceš se oznojiti na usponu!
VJETROVKA, JAKNA, PULOVER, VESTA-za zaštitu od vjetra i hladnoce. Spremajuci ruksak racunaj da je u planinama temperatura obicno niza nego u dolini. Takoder, imaj na umu da se toplina tijela bolje cuva vecim brojem tanjih slojeva osjece negoli malim brojem debelih slojeva.


SADRŽAJ NAPRTNJACE


NAPRTNJACA (RUKSAK) služi za nošenje stvari na ledima. Bitno je da dobro prijanja uz leda, a dobro je da ima više džepova i pretinaca. Velicina naprtnjace treba odgovarati duljini i karakteru izleta. Na višednevnim izletima s bazom u nekom domu dobro kombinirati dvije naprtnjace; manju za izlete, i vecu koja stoji u domu. Stvari treba u naprtnjacu stavljati umotane u vrecicu kako se ne bi smocile u slucaju kiše.
HRANA dovoljna za duljinu izleta i malo rezervne (vidi pobliže u poglavlju o ishrani planinara i prikupljaj vlastita i tuda iskustva)
CUTURA, plasticna boca ili zimi termos-boca sa zasladenim cajem, CD-vitom ili obicnom vodom.
REZERVNA POTKOŠULJA, KOŠULJA I CARAPE-odjeca u koje ceš se presvuci kad budeš mokar od znoja, kiše ili neželjenog kupanja u potoku.
KIŠOBRAN ILI KABANICA za zaštitu od kiše i snijega.
NOVCANIK , LICNA KARTAI PLANINARSKA ISKAZNICA
GEOGRAFSKE KARTE; KOMPAS; SAT; LETAK S PLANOM IZLETA; TRANSVERZALNI VODIC
KAPA - ljeti za zaštitu glave od utjecaja sunca, a u zimskim uvjetima za zaštitu od vjetra i hladnoce (zimska kapa sa »coflekom« ili bez)
ŠTAPOVI za hodanje (»teleskopski« tj. složivi) ili ski-štapovi. Oslanjajuci se na štapove cuvaš svoja voljena koljena.
KUTIJA SA SITNICAMA »KOJE ŽIVOT ZNACE« - kompletic sa stvarcima koje nam mogu zatrebati na svakom izletu Držimo li ih zajedno, vjerojatnije je da ih necemo zaboraviti ponijeti i da cemo ih u kaosu naprtnjace uspjeti naci! U takvoj kutiji neka bude: NOŽ (švicarski nož i nožic za jelo), KASIKA, OTVARAC ZA KONZERVE, BATERIJSKA SVJETILJKA (koja svijetli), ZVIŽDALJKA, TOALET-PAPIR, TELEFONSKA KARTICA (može i mobitel), NOVINSKI PAPIR, ŠPAGA, TABLETE PROTIV BOLOVA, KOMPAS i sl.
PRIBOR ZA PRVU POMOC - slicna takva kutija u kojoj se nalaze sterilni zavoji, gaza, sredstva za dezinfekciju, »mikropor«-flaster i lijekovi


DODATNA OPREMA ZA VIŠEDNEVNE IZLETE


VRECA ZA SPAVANJE - u domovima se obicno može dobiti pokrivac, ali domace je domace, a ni debeli pokrivac ponekad nije dovoljan. Ako nisi sretni vlasnik vrece za spavanje, možeš ponijeti jastucnicu i plahtu.
PROSTIRKA (ILI »KARIMAT«) za spavanje ili sjedenje na tvrdoj podlozi
ciste TENISICE ILI PAPUCE za hodanje po domu-u spavaonice se ne ulazi u blatnjavim, mokrim i »mirisnim« gojzericama
CETKICA I PASTA ZA ZUBE - ovo se najlakše zaboravi!
PRIBOR ZA HIGIJENU - sapun, rucnik, cešalj, pribor za brijanje i sl.
TRENIRKA - služi kao pidžama, za kretanje po domu ili kao sloj odjece
mali tranzistorski RADIO-PRIJAMNIK s baterijama (ne s bakterijama)
SVIJECA I ŠIBICE-ali ne za loženje namještaja u planinarskim objektima
TABLETE ZA DEZINFEKCIJU VODE (»IZOSAN«)
ZAŠTITNA KREMA protiv štetnog djelovanja suncevih zraka
VRECICE ZA SMECE I ZA PRLJAVO RUBLJE



DODATNA OPREMA ZA ZIMSKE I VISOKOGORSKE UVJETE


ŠAL I VIŠE PARI RUKAVICA-tako da uvijek imaš bar jedne suhe rukavice GAMAŠE (GLEŽNJACI)-štite noge od upadanja snijega, vode i blata u gojzerice. Ako nemaš gamaše, nogu od vode i snijega mogu zaštititi i obicne plasticne vrece izmedu carape i cipele-važno je da noga ostane suha!
DEREZE-zupci za gojzerice koji olakšavaju hodanje po snijegu i ledu
CEPIN-služi za lakše uspinjanje padinom, za kopanje stepenica u snijegu i ledu te za osiguranje ili zaustavljanje kod poskliznuca.
SUNCANE ILI LEDENJACKE NAOCALE (»GLECERICE«) - za zaštitu od suncanog sljepila. Neopohodno mora imati UV-zaštitu!

Galerije u pripremi!!!

Poziv Clanovima